Vidimo se kod Gaja / XI. trijenale hrvatskoga kiparstva

HAZU Gliptoteka, Zagreb: http://thk.hazu.hr/
Godina: 2012.
Dimenzije: 120 x 96 cm
Materijal: gips

Tonski zapis:



Reljef je prikaz spomenika Ljudevitu Gaju na križanju Bogovićeve i Gajeve ulice. Uz reljef na postamentu dolazi CD player sa slušalicama s kojeg se reproducira tonski zapis govora Marije Ujević-Galetović, Alem Korkuta i Krešimir Galovića o spomeniku. Posjetitelj će moći ostaviti svoja razmišljanja o javnoj plastici na priloženoj bilježnici. Rad je u negativu, ali na prvu ostavlja dojam pozitiva što sugerira na negativni odnos politike spram kulturne javnosti. Također time se sugerira težnja prema inverziji sadašnjeg stanja. Naziv rada se ironijski nadovezuje na gradonačelnikove riječi „Od danas ćemo se sastajati kod Gaja“. Ostaje otvoreno pitanje do kada će javni prostor biti izložen sustavnom kontaminiranju?

Od travnja 2008. vodile su se mnoge polemike oko postave spomenika Ljudevitu Gaju i njegove kvalitete. Do danas situacija oko javne plastike u Hrvatskoj je i dalje alarmantna.

Politika neovisno o mišljenju struke ima “zadnju riječ”. Prema tvrdnjama gradskih vlasti, bilo tko može poslati prijedlog u Ured za graditeljstvo. Prijedlozi mogu uključivati vrstu kipa, lokaciju i njegove dimenzije, a zatim prijedlog razmatra skupštinsko povjerenstvo koji potvrđuje Skupština. U povjerenstvu su neovisni stručnjaci.

Skulptura je dar akademskog kipara Tome Serafinovskog koja je jedna od mnogih iz njegovog ciklusa 'Balkanskog duhovnog sazviježđa'. Za svaku republiku na prostorima bivše Jugoslavije odabrao je osobu koja je bila od povijesnog značaja na tom području. Tako je prema odabiru akademika Tome Serafinovskog ovaj književnik, novinar i ilirski preporoditelj dobio kao najznačajnija osoba hrvatske povijesti svoje mjesto u gradu Zagrebu. Grad Zagreb je za postavljenje skulpture koja se u Skopju radila 3 mjeseca, uložio 35.000 kn.

Rad je najvjerojatnije kiparska reprodukcija litografije Franz Eybla iz 1848. god.


"Naracija njie samo u interaktivno-komunikacijskim projektima bitan element temporalizacije skulpture/instalacije. Neobičan, i vrlo uvjerljiv spomenički i multimedijalni rad reljef jest "Vidimo se kod Gaja" Petra Bunića, u kojem prisutnost autora nije važan faktor izvedbe djela. Uloga autora ipak je naglašena, jer on režira poruke izabranih aktera svojega kritički osmišljenog osvrta o "kontaminaciji" javnoga prostora neadekvatnim skulpturalnim rješenjima." 
Blaženka Perica (iz predgovora kataloga XI. trijenala hrv. kiparstva)

Katalog PDF